Deset godina Volvo SCC koncepta

Nijedan drugi konceptni automobil u istoriji Volvo Car korporacije nije značio više za tehnološki razvoj Volvoa od konceptnog Volvo SCC bezbednosnog automobila. Deset godina nakon njegove premijere 2001. u Detroitu, ovaj model može se s ponosom osvrnuti na svoju fantastičnu „karijeru“...
Model je bio polazišna tačka za liderstvo Volvoa u oblasti aktivne bezbednosti. Oko 15 naprednih rešenja koje je doneo SCC danas je ugrađeno u automobile, a prvi put je svetlo dana ugledalo u Volvou SCC. S gledišta dizajna, SCC je nadahnuo dizajn uspešnog Volvo C30 modela
Volvo SCC je rani primer kumulativnog učinka bliske saradnje između dizajnera i inženjera Volvo Car korporacije.

„Konceptna vozila obično su namenjena za proučavanje dizajna ili tehnologije, a kupcima daju uvid u budućnost automobila. Međutim, Volvo SCC je uz sve to dodao atraktivnost i visoku tehnologiju. To je rani primer toga kako mi u Volvou stvaramo automobile imajući na umu želje, potrebe i ograničenja naših kupaca“, ističe predsednik i izvršni direktor Volvoa, Stefan Jacoby.
Jedan od najvažnijih ciljeva projekta bio da se pokaže mogućnost kombinacije vrhunske bezbednosti svetske klase s elegantnim sportskim dizajnom, a sve upakovano u relativno malen automobil.
„Kada smo krenuli s radom na konceptnom automobilu potkraj 1990-tih, Volvo je prvenstveno bio poznat kao proizvođač porodičnih automobila koji štite putnike u slučaju sudara. SCC je označio početak novog pristupa koji je unapredio bezbednost putnika u smislu izbegavanja opasnih situacija i nesreća“, pojašnjava Östen Strandberg, zadužen za razvoj Volvoa SCC. „S održivim konceptnim bezbednosnim automobilom pokazali smo da su sve one pametne, preventivne tehnologije postale ostvarivim. Pošteno je reći da je uspeh Volvoa SCC podstakao našu prelomnu posvećenost aktivnim sistemima bezbednosti“, ističe Strandberg.

Zvezda u Detroitu
Volvo SCC je generisao ogroman interes na Volvo Cars štandu na Sajmu automobila u Detroitu, 2001. godine. Te godine je svetska štampa dobila mogućnost testiranja konceptnog automobila na posebnom poligonu međunarodnog aerodroma u Sevilji, na jugu Španije. Već sledeće godine automobil je testirao i švedski premijer Göran Persson, a automobil je krenuo i u veliku turneju po SAD, gde je dočekan samo s najvećim epitetima i pohvalama.
„Interes koji je izazvao bio je veći od svih naših očekivanja. Uveren sam da je to bilo zbog toga što je SCC bio atraktivan automobil i tehnički veoma napredan, a k tome nije bio komplikovan. Upravo je to kombinacija koja odražava pristup Volvoa i čini našu marku izuzetno snažnom“, napominje Mikael Edvardsson, jedan od inženjera odgovornih za tehnologiju integrisanu u bezbdnosni konceptni automobil.
Od koncepta do proizvodnje
U 2002. godini tehnička ispitivanja na Volvou SCC su dovela do stvaranja bezbednosne tehnologije primenjive u serijskoj proizvodnji. Godinu dana kasnije Volvo je inicirao projekt koji će rezultirati svetskom premijerom Volvo C30 modela u Parizu 2006. godine.
Danas, deset godina posle premijernog uspeha SCC-a, nekih petnaestak tehnoloških rešenja predstavljenih u ovom modelu svoje mesto zauzima u različitim modelima Volvo game. To su tehnološka rešenja koja i danas pomažu vozačima širom sveta u izbegavanju manjih ili većih sudara.
“Koliko je SCC ostavio snažan pečat na serijsku proizvodnju pokazuje i to da je izgled automobila postao realnost... njegova boja karoserije neverovatno podseća na Orange Flame boju karoserije na današnjem Volvou C30“, pojašnjava Östen Strandberg.
Naravno, svaki izuzetak potvrđuje pravilo. Tako jedna od najatraktivnijih značajki Volvoa SCC nikada nije ušla u serijsku proizvodnju. Reč je o providnim stubovima u obliku Eiffelovog tornja koji su bili deo prvobitnog nacrta za C30, ali su odbačeni zbog kompleksnosti realizacije, troškova i nedovoljne čvrstoće.

SCC tehnologije u današnjim Volvo modelima
Evo i popisa tehnoloških rešenja iz Volvoa SCC koja su našla svoj put do današnjih Volvo modela:
- Upozorenje o sudaru s vozilom ispred – ova je tehnologija deo Sistema za otkrivanje pešaka i Collision Warning sistema s automatskim kočenjem. Uz to, nalazi se i u revolucionarnom sistemu kočenja pri nižim brzinama - City Safety (što kao standard dolazi u nekoliko Volvo modela)
- Informacija projektovana na vetrobran – danas je to poseban displej kao deo Collision Warning sistema
- Tehnologija koja nadzire mrtvi ugao i upozorava vozača. Danas poznatija pod imenom Sistem nadzora za mrtvi ugao (BLIS)
- Sistem upozoravanja koji alarmira vozača o riziku skretanja s vozne trake. Danas je ova tehnologija poznata pod imenom Sistem upozorenja prilikom napuštanja trake
- Sistem nadzora vožnje koji održava razmak s vozilom ispred. Današnji ACC sistem, koji je delotvoran sve do zaustavljanja, deo je automobila s automatskim menjačem
- Bljeskajuća svetla za naglo kočenje – danas poznatija kao svetla za naglo kočenje
- Sigurnosne kamere – danas su integrisane u retrovizore i na rešetku automobila, a nude pogled od 180 stepeni. Kamera je i ključni deo Sistema za otkrivanje pešaka i Collision Warning sistema
- Napredna prednja svetla koja prate oblik puta – danas poznatija kao Aktivna zakrivljujuća svetla
- Razvijen interfejs čoveka i mašine – sada u vidu Volvo Sensus sistema
- Zadnje sedište podesivo po visini. Danas je prisutno u dvovisinskim dečijim sedištima
- Zaštita za pešake – danas je to tehnologija upijanja energije na prednjem delu automobila u Sistemu otkrivanja pešaka
- Upravljač podesiv po visini – danas dolazi kao standard
- Pasivni Sistem otključavanja i pokretanja motora – Keyless Go
- Komunikacija s automobilom preko mobilnog telefona – od proleća 2011. prisutna je kao aplikacija za mobilni telefon

Ispred svog vremena
Mikael Edvardsson sumira stvari ovako: „Kada je Volvo SCC predstavljen javnosti bio je nakrcat senzacionalnom tehnologijom. Uzmemo li u obzir današnji interes javnosti i kupaca za aktivne sisteme bezbednosti, nije teško uvideti kako je ovaj konceptni automobil bio ispred svog vremena. Dokaz je to da je Volvo bio i da će ostati revolucionarni brend koji brine o bezbednosti svih putnika.“
Grand Motors